Važnost gljiva za ljudski mikrobiom

Kao što je svaki čovjek jedinstven po otisku prsta, tako smo jedinstveni i po uzorku crijevnih bakterija i ostalih organizama. Taj se individualni bio-sustav u našoj probavi zove mikrobiom. Ne postoje dva ista mikrobioma. U tom smislu, svatko od nas je ekosistem za sebe.

Mikrobiom ne samo da ovisi o hrani koju jedemo, nego se nasljeđuje od majke i razvija generacijama, prihvaćajući nove sojeve na putovanjima i sa svime što unosimo u organizam. Danas se zna da su bogatstvo i ravnoteža mikrobioma direktno povezani sa zdravljem.

Nedostatak nekih bitnih bakterija ili crijevna neravnoteža imaju izravan učinak na imunološki posredovane i autoimune bolesti tipa multiple skleroze ili dijabetesa, a istraživanja u tom smjeru sa svrhom učinkovitih terapija za rak, uzela su maha.*

Generalno, našim crijevnim bakterijama odgovara hrana koju su konzumirale generacije prije nas; a one su doslovno dio našeg imuniteta i od iznimne su važnosti za naše zdravlje.

Od stotina ljekovitih gljiva koje potencijalno možemo odabrati za konzumaciju, trebamo uzimati one koje odgovaraju našem mikrobiomu, a to često znači lokalne ili s područja s kojeg potječu naši preci. Sinergijski učinak takvih gljiva za nas je individualno snažniji. Lokalno se u ovom slučaju odnosi na regije i kontinente pa je tako mješavina ljekovitih gljiva iz hrvatskih šuma prikladna za europski mikrobiom. Osim toga, postoje gljive-kozmopoliti koje univerzalno odgovaraju mikrobiomima različitog geografskog porijekla.

Gljive su uz životinjske proteine bila najdostupnija i najpoznatija hrana kroz cijelu ljudsku povijest. Naš metabolizam se prilagodio interakciji s njima u beskrajno dugoj lozi adaptacija. To ih čini poznatim i upotrebljivim materijalom za stotine crijevnih bakterija koje se koriste njihovim metabolitima.